НА ЗАДАТКУ
← Сва преписка

ПРИМЉЕНО13.11.2026. 13:33

Парцијални одговор на Ваш захтев RIP-Z2-07047509-20261028 — Zahtev za informacije od javnog značaja — OŠ "[име уклоњено]" - Екскурзије 2025. 3

OŠ "Živojin Perić" — Stubline

Аутоматски обрађена текстуална копија. Приватни подаци и цитирана преписка су уклоњени. Садржај није оцењен као потпун одговор.
С поштовањем,

Директор школе,
[име уклоњено]

ОШ „[име уклоњено]"
Ваљевски пут бб, 11507 Стублине
[телефон уклоњен], [телефон уклоњен]
Преузми текст поруке

Прилози (1)

Прилог 1 · PDF · текст је доступан

Текст је аутоматски препознат са скена (OCR); могуће су грешке у читању. Аутоматски обрађен текст прилога. Текстуална копија не приказује слике, потписе ни распоред оригинала; делови без читљивог текста могу недостајати.

ep

1

~
eo

Koos

Sindeliéeva 24
14000 Valjevo
[телефон уклоњен]
[телефон уклоњен]
[е-адреса уклоњена]
[линк уклоњен]
pib: 101492932
matiéni broj 07969813
iro račun:
155-20217-81
Halkbank

[податак уклоњен]

ae kategorija licence A

BALKANIK
aga а 4

———

OŠ “ŽIVOJIN PERIĆ” STUBLINE

TERMIN: 06.11.2025.
RAZRED: УШ
КЕТАОЈА:

ORIJENTACIONA SATNICA:
07,30 Pregled ispred škole
08,00 Polazak

11.00 Viminacijum, poseta
14,30 Smederevo, poseta

tvrđave i Muzeja

16,00 povratak za Stubline

18,30 dolazak isrped škole

* Do promene satnice i relacije može
doći uz obostrani dogovor i samo uz
prethodno odobrenje “Balkanika”.
Takođe, “Balkanik” zadržava pravo
izmene satnice u skladu sa uslovima u
trenutku izvođenja ekskurzije.

* Prevoz - visokopodni-turističk BUS,
klima, video, audio-oprema;

* Ulaznice za posetu areholokog
nalazišta Piminacijum, Smederevska

tvrđva i Muzej;

* Podič - pratilac;

PROGRAM EKSKURZIJE

STUBLINE-VIMINACIJUM-SMEDEREVO-STUBLINE

VIMINACIUM је bivši rimski grad, najveće gradsko naselje и gornoj Meziji,
nastaje па desnoj obali Mlave, и blizini njenog изса и dunav kod današnjeg
Kostolca. Zob izvanrednim komunikacijama, pre svega Dunavu i njemu usmerenim
tokovima Morave, Mlave i Река, Viminacium je imao prvostepenu stratešku
važnost za rimsku imperiju.

[име уклоњено] usledio je nakon dugih ratova, koji su tokom I v. p.n.e.
vođeni sa zatecenim domorodnim stanovništvom. Dolazkom legije УП Klaudia iz
Dalmacije 60-tih, započinje izgradnja zidanog logora. Viminacium brzo izrastava
u grad što je i ozvaniceno proglašenjem municipijuma, pod Harijanom 117. g. Na
natpisima se pominje kao MUNICIPIVM AELIVM VIMINACIVM.Promena
upravnom statusu Viminacijuma nastaje pod Gordijanom III, kada dobija največi
stepen koji je mogao dostići jedan provinciski grad. Postao je kolonija, a njegovi
stanovnici postali punopravni rimski građani. Najveća privilegija kolonije bilo je
pravo kovanja novca. U Ш veku, kada u celom Carstvu kulminira velika kriza,
Viminacium doživljava svoj najveći uspon.

SMEDEREVO je grad u Podunavskom okrugu. Nalazi se na obalama Dunava u
severoistočnom delu Srbije. Prema popisu iz 2002. bilo je 62.805 stanovnika
(prema popisu iz 1991. bilo je 63.884 stanovnika).Smederevo je sa izgradnjom
Smederevske tvrdave 1430. postala prestonica Srpske despotovine pošto je
Beograd, dotadašnja prestonica, vraćen Ugarskoj 1427. godine. Smederevsku
tvrđavu je osnovao tadašnji srpski despot [име уклоњено]. Smederevska tvrđava
je tada predstavljala najveću ravničarsku tvrđavu u Evropi.Smederevo je danas
veliki industrijski centar. Grad je poznat po još nekim nazivima na drugim
jezicima: lat. Smederevo, grč. Sfenterom, nem. Semendria, rum. Semendria, mađ.
Szendro, tur. Semendire. Nalazi se u severoistočnom delu [име уклоњено], па
drugoj po veličini evropskoj reci Dunavu. Od prestonice Beograda udaljen je
svega 46 kilometara. Prvi pomen Smedereva nailazimo godine 1019. u povelji
vizantijskog сата Vasilija II kada je ovde uspostavljena jedna od episkopija
novostvorene  Ohridske arhiepiskopijeKao grad sa tradicijom prestonice
Smederevo se izdvojilo odmah po izgradnji Smederevske tvrđave 1430. godine. Sve
do 1459. godine grad je bio sedište Despotovine na čelu sa despotom Đurđem
Brankovićem. Sa početka 20. veka grad je brojao 7.000 stanovnika, a danas prema
poslednjem popisu iz 2003. godine ima 62.900 stanovnika u gradu i 116.000 u
selima ubraja se u deset najvećih gradova u zemlji. Na širem području grada,
računajući i sedam prigradskih naselja, Smederevo broji 77.808 stanovnika (po
popisu iz 2002. godine. Karađorđev dud je spomenik prirode - botanickog
karaktera ali i znamenito mesto iz istorije Smedereva. Pod ovim stablom je 8.
novembra 1805. godine vožd Karađorđe, vođa Prvog srpskog ustanka, u prisustvu
srpskih starešina i ustanika primio ključeve Smederevske tvrđave od turskog
zapovednika grada, dizdara [име уклоњено]. Predaja ključeva je izvršena na
svečan način, jer su Turci ostavili Srbima mnogo topova i municije, a Karađorđe
im je dozvolio da izađu iz Smedereva sa vojnim častima i sitnim oružjem i da
| lađama odu niz Dunav u Vidin, u Bugarsku.
Преузми текст прилога

Стална веза ка овој поруци: MSG-e2fbcc0f4b092fe800d7